Home gumb
28.07.2013. u 03:00 Piše: 24Junior

Što će nam novac, kako je nastao i od čega se pravi?

Prije više tisuća godina ljudi nisu znali za novac, nego su proizvodili i razmjenjivali sve potrebno. To se zvalo trampa. Danas za kupovinu koristimo novac

U davnim vremenima ljudima novac nije trebao. Sve što im je trebalo za život proizvodili su sami, a ono što nisu imali razmjenjivali bi s drugima. Upotrebom metala počeo se proizvoditi novac i kovanice kakve i danas koristimo.Papirnati novac nastao je jer je lakši i praktičniji od kovanog, a i lakše je baratati s njim nego s robom u razmjenama. U srednjem vijeku ljudi su nosili svoj novac u banke na čuvanje i dobivali potvrde kojim ga mogu podići. Te potvrde zvale su se banknote i s vremenom su ljudi počeli plaćati njima, a ne kovanicama.  

Novčanice se danas tiskaju u posebnim tiskarama. Iako se naziva papirnatim, u većini zemalja novac nije od papira. Novčanice se uglavnom rade od pamučnih niti tkanih posebnom tehnikom. U papir su ugrađene i fluorescentne niti. Svaka novčanica ima i sigurnosnu nit te metaliziranu foliju. 

Imaju zamršene šare i vodene žigove da ih je što teže krivotvoriti. U Rumunjskoj, Čileu, Brazilu, Novom Zelandu, Australiji i Tajlandu izrađene su od posebne troslojne plastične folije. Njihova proizvodnja je skuplja, ali ih se ne može krivotvoriti niti se mogu uništiti u vodi. Svaka država ima svoj novac - valutu. Kovanice se izrađuju pomoću kalupa od jako tvrdog čelika, u kojima je izdubljen oblik jedne i druge strane novca. Između kalupa se stavljaju komadići metala koji se pod jakim pritiskom pretvaraju u kovanice. To rade posebni strojevi. 

Kuna se koristi od 1994. Prije više od tisuću godina koža od kune vrijedila je kao kila soli ili šećera, a njome su plaćali i poreze. 

Nekad kovanice nisu bile samo okrugle, imale su razne oblike

Vladari su prvi počeli kovati novac i na njemu je bio njihov lik, a poslije srednjovjekovni gradovi. Izrađivao se od zlata i srebra. Bio je okrugli, četvrtast, u obliku kotača, sidra ili životinje. 

Hrvatske kune tiskaju se u Njemačkoj i Austriji, a ne ovdje

Kune se ne tiskaju u Hrvatskoj. Ako pažljivo pogledate na rubu novčanica od 20 ili 50 kuna, vidjet ćete sitnim slovima napisano Giesecke & Devrient, Germany (jedna od najvećih multinacionalnih kompanija) ili Cebs Austria (na novčanici od 200 kuna). Nije rijetkost da manje zemlje tiskaju novčanice u stranim tiskarama jer im je tako jeftinije i isplativije.

Vaši crteži

Poslali ste nam jako puno crteža :). Evo nekih od njih, a sve možete pogledati u galeriji.

Prijavi se

×

Niste dobili aktivacijsku e-mail poruku?

U kućicu ispod upišite svoju e-mail adresu sa kojom ste se registrirali ili svoje korisničko ime. Na vašu e-mail adresu ćemo vam poslati link aktivaciju svog korisničkog računa.
×

Promijeni lozinku

Upišite svoje korisničko ime ili e-mail adresu s kojom ste se registrirali na 24junior i kliknite na "Pošalji", nakon čega će vam stići e-mail poruka s daljnjim uputstvima.

×

Registriraj se


×
Nastavi surfati